Znanje · finansiranje
Izrada finansijskog plana: struktura, delovi i primer
Finansijski plan je brojčani deo poslovnog plana. Ovde na razumljiv način možete pročitati od kojih se delimičnih planova sastoji i kako uz primere obračuna sastavljate potrebu za kapitalom, likvidnost i rentabilnost.
Proverio Pavel Deuble
Savetnik za osnivanje i konsultant za preduzeća upisan u BAFA
Besplatan prvi razgovor
Hajde da razgovaramo o Vašem projektu.
Za 30 minuta razjasnićemo Vaša pitanja i pravi sledeći korak.
30 minuta · besplatno · bez obaveza
Na ovoj stranici
Šta je finansijski plan?
Finansijski plan je brojčani deo poslovnog plana. On Vaš projekat prevodi u evre i pokazuje koliko kapitala Vam je potrebno, odakle dolazi i da li se posao održava. Sastoji se od više delimičnih planova koji su međusobno povezani: potreba za kapitalom, plan investicija, plan likvidnosti i plan rentabilnosti.
Banke, KfW i Agentur für Arbeit (Zavod za zapošljavanje) pre svega čitaju finansijski plan. On odlučuje da li se projekat smatra održivim i finansijski izvodljivim.
Od kojih delova se sastoji finansijski plan?
Potpun finansijski plan obuhvata pet delimičnih planova: plan potrebnog kapitala, plan investicija, plan finansiranja, plan likvidnosti i pregled rentabilnosti (planiranje prometa i rentabilnosti). Dodatno u njega spada kalkulativna zarada preduzetnika (kalkulatorischer Unternehmerlohn).
Delimični planovi se nadovezuju jedan na drugi: iz investicija i potrebe za kapitalom proizilazi finansiranje; iz planiranja prometa i troškova rentabilnost; jedno i drugo zajedno daju likvidnost.
Kako izračunavam potrebu za kapitalom?
Potreba za kapitalom je zbir svih sredstava koja su Vam potrebna do dostizanja praga rentabilnosti: investicije plus obrtna sredstva plus rezerva likvidnosti plus Vaši lični troškovi života u početnoj fazi.
Primer obračuna: investicije 25.000 € + obrtna sredstva (roba, zakup, marketing za 6 meseci) 18.000 € + lični troškovi života 6 × 2.500 € = 15.000 € + rezerva 7.000 € daje oko 65.000 € potrebe za kapitalom.
Potrebu za kapitalom možete brzo sami da procenite pomoću našeg kalkulatora potrebnog kapitala (Kapitalbedarfsrechner).
Šta spada u plan investicija?
Plan investicija navodi sve jednokratne nabavke za početak: mašine, uređaje, vozila, prvu opremu, adaptaciju, kauciju, kao i troškove osnivanja i savetovanja. On je osnova za potrebu za kapitalom.
Odvojite nužno potrebne investicije od „poželjnog, ali neobaveznog“ (nice to have). Skromna početna oprema smanjuje potrebu za kapitalom, a time i rizik finansiranja.
Čemu služi plan likvidnosti?
Plan likvidnosti mesec po mesec suprotstavlja sve uplate isplatama. On pokazuje da li je Vaš račun u svakom trenutku pokriven. Osnivanje retko propada zbog nedostatka dobiti, već zbog nedostatka likvidnosti.
Planirajte najmanje prvih 12 do 36 meseci. Obratite pažnju na rokove plaćanja: promet još nije novac na računu ako klijenti plaćaju tek za 30 dana. Kako posle starta da uporedite plan i stvarno stanje, piše u tekstu Nakon poslovnog plana.
Šta je pregled rentabilnosti?
Pregled rentabilnosti (plan rentabilnosti) pokazuje da li Vaš posao donosi dobit: planirani promet minus troškovi daje poslovni rezultat. Uobičajeno je planiranje za tri godine.
Primer obračuna: godišnji promet 120.000 € − nabavna vrednost robe 36.000 € − tekući troškovi (zakup, osiguranje, marketing) 30.000 € − kalkulativna zarada preduzetnika 42.000 € daje oko 12.000 € dobiti pre poreza.
Šta je kalkulativna zarada preduzetnika?
Kalkulativna zarada preduzetnika je iznos koji morate da uzimate iz preduzeća za svoje troškove života. Ona spada u svako ozbiljno planiranje rentabilnosti, jer Vaše radno vreme nije besplatno.
Primer obračuna: lični troškovi života 2.500 € + izdaci za zdravstveno osiguranje i štednju za starost 700 € daje oko 3.200 € mesečno, dakle otprilike 38.400 € godišnje koje posao dodatno mora da ostvari.
Koje su najčešće greške u finansijskom planu?
Tri najčešće: previše optimistični prometi, zaboravljene stavke troškova (porezi, osiguranje i štednja za starost, kalkulativna zarada preduzetnika) i nedostatak rezerve likvidnosti. Realan, konzervativan plan znatno više ubeđuje banku i KfW.
Prihode računajte radije oprezno, a troškove radije izdašno. Ko u prvoj godini zaostane za planom, inače brzo upada u prazninu likvidnosti.
O autoru
Pavel Deuble
Savetnik za osnivanje i konsultant za preduzeća upisan u BAFA · vlasnik Unternehmenswerk
Pavel Deuble je vlasnik Unternehmenswerk i direktor UW Unternehmensweg GmbH. Upisan je u BAFA registar savetnika (ID savetnika 191790), AVGS mere se sprovode preko UW Unternehmensweg GmbH odobrene po AZAV (odobrenje nosioca Z-000392-2). Od 2018. preko 750 poslovnih planova, 4,88 od 5 na ProvenExpert na osnovu 92 ocene.
Srodne teme
Ostala često postavljana pitanja o finansijskom planu
Na koliko godina se planira finansijski plan?
Uobičajeno je planiranje na tri godine: prva godina po mesecima, naredne po tromesečjima ili po godinama. Za KfW i mnoge banke tri planske godine su standard.
Treba li mi poseban program za finansijski plan?
Ne. Finansijski plan se može dobro izraditi u programu Excel ili pomoću šablona. Važniji od alata su razumljive, realne pretpostavke i ispravne veze između delimičnih planova.
Ko mi pomaže oko finansijskog plana?
Vaš finansijski plan izrađujemo zajedno sa Vama i činimo ga prihvatljivim za banku. U podsticanom koučingu (AVGS) ili podsticanom savetovanju to je po pravilu podobno za podsticaj.
Sastavite finansijski plan prihvatljiv za banku
U besplatnom prvom razgovoru gledamo Vaš projekat i sa Vama izrađujemo finansijski plan koji ubeđuje banku, KfW i Agentur für Arbeit.